Kako trenirati kada ne možemo izvesti neku vježbu zbog boli?
Prije svega važno je naglasiti da prisustvo boli ne mora značiti da postoji neko mehaničko oštećenje ili ozljeda. Uzrok je najčešće nedovoljna tjelesna aktivnost, nedovoljan oporavak od tjelesne aktivnosti ili prejaka aktivnost za trenutni kapacitet našeg tijela.
Premala količina aktivnosti ili premalo opterećenje dovodi do podtreniranosti, odnosno smanjene tolerancije tkiva, a prevelika količina dovodi do pretreniranosti kada organizam nema dovoljno odmora. Kako ne bi došlo do pojave boli, potrebno je pronaći optimalnu razinu aktivnosti, dovoljno veliku da izazove adaptaciju organizma, ali i dovoljno malu da ne stvori negativan efekt.
Kod pojave boli cilj bi nam gotovo uvijek trebao biti modifikacija problematičnoga pokreta, a ne njegovo izbjegavanje kako bismo pokret mogli izvoditi barem na neki način. Prilagodba pokreta može se izvoditi u obliku smanjenja opterećenja, opsega pokreta, volumena, tempa izvođenja, promjene hvata, vrste kontrakcije, tehnike izvedbe, odabira vježbe ili kombinacijom svih navedenih opcija.
Potrebno je pronaći način kojim je moguće izvesti bolan pokret ili barem dio pokreta dovoljno niskim intenzitetom, a da se bol pritom ne poveća jer tako mozak dobiva informaciju da je pokret siguran. Također, treba uzeti u obzir i čovjekov strah od određenih pokreta i položaja te ga postupno, tijekom vremena, izlagati njima kroz sve veći opseg pokreta.
Za osobu koja osjeća bol nema goreg nego izbjegavati bilo kakvu radnju s bolnim segmentom jer na taj način samo prolongiramo njezino iskrivljeno mišljenje da se ne može baviti nikakvom tjelesnom aktivnošću. Uspješna izvedba modificirane vježbe koja se osobi prvotno činila iznad njezinih sposobnosti uvelike utječe na samopouzdanje i želju za daljnjim trudom i napretkom.