Kružni trening je organizacijski oblik rada kojeg obično čine sklopovi od 8 do 12 vježbi, odnosno zadataka. Važno je pravilo da se na svakoj slijedećoj radnoj stanici postavlja vježba koja aktivira drugu topološku regiju tijela. Nakon obilaska svih radnih zadataka, dakle nakon jednog kruga, predviđena je nešto duža pauza, nakon koje se kreće u obilazak drugog kruga. Trajanje intervala rada na pojedinoj stanici je definirana vremenski ili brojem ponavljanja; ovisno o specifičnostima treninga te o sposobnostima vježbača.
Kružni se trening može izvoditi po metodi ekstenzivnog i intenzivnog intervalnog rada, i na taj način postaje jedna od metoda treninga izdržljivosti, osobito u fitnessu.
Izdržljivost možemo definirati kao sposobnost podnošenja zadanog opterećenja što je moguće duže vrijeme bez značajnijeg pada radnog učinka, što zapravo znači da je glavni faktor koji ograničava izvedbu umor.
Funkcije izdržljivosti i glavni razlog primjene kružnog treninga u fitnessu:
- omogućava da se zadani intenzitet održi što duže vrijeme,
- sprječava opadanje intenziteta koje nastaje zbog umora,
- ubrzava oporavak organizma nakon provedenog treninga
Iako postoji više vrsta izdržljivosti koje možemo razvijati različitim metodama treninga, metoda kružnog treninga u fitnessu ipak je najčešće primjenjivana za razvoj opće izdržljivosti, koja predstavlja sposobnost odupiranja umoru pri višestranim sportskim zahtjevima koji zahvaćaju više od 1/6 do 1/7 od ukupne skeletne muskulature.
Kružnim treningom postižemo upravo takve energetske procese i opterećenja kojima najbolje razvijamo komponentu opće aerobne izdržljivosti koja je temelj svim drugima.
Opća aerobna izdržljivost
Predstavlja sposobnost odupiranja umoru pri dinamičkom mišićnom radu (slijed dinamičkih kontrakcija tokom izvođenja vježbi) u kome je uključeno više od 1/6 do 1/7 ukupne skeletne muskulature, tijekom kojega intenzitet rada prelazi 50% maksimalne mogućnosti krvožilnog sustava i trajanja opterećenja od najmanje 3-5 minuta, koliko ujedno traje jedan sklop vježbi kod izvođenja kružnog treninga.
Budući da se kružni trening provodi opterećenjima malog do srednjeg intenziteta s velikim trenažnim opsegom, to za posljedicu ima povećanje aerobnog kapaciteta kao i njegovog ekonomičnijeg iskorištavanja.
Aerobni kapacitet predstavlja osnovu za razvoj izdržljivosti uopće, čak i u treninzima kratkotrajne izdržljivosti neophodan je njegov razvoj u visokoj mjeri, budući da omogućava ostvarivanje velikog volumena rada, nadvladavanje umora na samom treningu, te brži oporavak organizma nakon treninga.
Dobrobiti kružnog treninga u funkciji razvoja izdržljivosti
Srčano-žilni sustav
- povećanje srčanog mišića i dilatacija srčane šupljine
- povećanje udarnog volumena
- povećanje minutnog volumena
- poboljšan VO2 max
- pad pulsa u mirovanju
- poboljšana električna stabilnost miokarda
Mišićni metabolizam
- povećanje broja i volumena mitohondrija u ST- vlaknima
- pojačana sposobnost rada enzima aerobnog metabolizma
- povećanje glikogenskih rezervi
- povećani udio metabolizma masti u dobivanju energije pri submaksimalnim opterećenjima
Pluća – disanje
- dublje disanje
- povećanje minutnog volumena disanja
- povišenje vitalnog kapaciteta
- hipertrofija dišne muskulature
Živčani sustav
- razgradnja adrenalina
- umirujuće djelovanje na živčani sustav
- poboljšano funkcioniranje živčanog sustava
Endokrini sustav
- povećanje volumena i efikasnosti funkcioniranja endokrinih žlijezda
- poboljšana senzibilnost organizma prema djelovanju hormona
Imunološki sustav
- veća otpornost prema infekcijama i prehladama
- pravilno dozirana aerobna opterećenja poboljšavaju tjelesni obrambeni sustav
- intenzivna, maksimalna i iscrpljujuća opterećenja djeluju imunsupresivno (opadanje obrambenih sposobnosti organizma)
Igor Brajak